Općenito, i znanstvena literatura i osobna iskustva majki ukazuju na to da je dojenje važan čimbenik u promicanju zdravlja i dobrobiti za majku i za dijete. Literatura o dojenju temelji se na opsežnim znanstvenim istraživanjima koja potvrđuju brojne zdravstvene i razvojne prednosti dojenja, kako za dijete, tako i za majku. Majke koje doje često potvrđuju ove nalaze svojim osobnim iskustvima, naglašavajući osjećaj bliskosti i snažne emocionalne povezanosti s djetetom.
Brojna istraživanja ukazuju da dojenje ima dugoročne pozitivne učinke na kognitivni razvoj djece, uključujući bolje pamćenje, jezične vještine i inteligenciju. Djeca koja su dojena dulje vrijeme također pokazuju poboljšan socio-emocionalni razvoj, manje agresivno ponašanje te manji rizik za razvoj poremećaja iz spektra autizma.
Rezultati istraživanja povezanosti povezanosti dojenja i kognitivnog razvoja djece u ranoj dobi objavljeni u International Breastfeeding Journal pokazali su da je dojenje dulje od 3 mjeseca povezano s boljim rezultatima u kognitivnim funkcijama i jezičnim vještinama u usporedbi s djecom koja su dojena kraće vrijeme. Djeca koja su dojena dulje od 18 mjeseci pokazala su značajno niži rizik od kašnjenja u kognitivnom razvoju. Razlika je osobito bila vidljiva u područjima komunikacije, rješavanja problema i jezičnih vještina.
Također, dojenje ima brojne prednosti i za majke, pri čemu se kao dva glavna ističu smanjen stres i poboljšana emocionalna stabilnost. Rezultati istraživanja sugeriraju da dojenje smanjuje rizik od postporođajne depresije i poboljšava majčinsku osjetljivost i povezanost s djetetom. Istraživanja ukazuju da je lučenje oksitocina tijekom dojenja ključno za ove pozitivne učinke.
Izvori: