Krajem 2024. godine u parku Dječjeg vrtića Različak, na adresi Podrebernica 15, postavljena je komunikacijska ploča namijenjena djeci s komunikacijskim teškoćama koja su integrirana u redovne skupine vrtića. Ovaj alat omogućuje djeci koja ne mogu govoriti ili imaju poteškoća u razumijevanju jezika biranje omiljenih aktivnosti, izražavanje emocija i misli te interakciju s vršnjacima. Kroz simbole i riječi prilagođene njihovim mogućnostima smanjuje se osjećaj frustracije i izolacije.
Postavljanje komunikacijske ploče u vrtiću Različak dio je inicijative Grada Zagreba za stvaranje inkluzivnog društva. U siječnju 2024. godine ovakva komunikacijska ploča je postavljena u dvorištu Poliklinike za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, dok je prva ovakva ploča u Republici Hrvatskoj postavljena još u kolovozu 2019. godine u senzoričkom parku Specijalne bolnice za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoročkim sposobnostima Goljak.
Grad Zagreb ovim projektima šalje snažnu poruku o važnosti jednakosti i prava na komunikaciju. Svaka postavljena ploča simbol je posvećenosti stvaranju okruženja u kojem se djeci bez obzira na njihove komunikacijske teškoće pruža prilika da aktivno sudjeluju u svakodnevnim aktivnostima vrtića, biraju aktivnosti, odgovaraju na pitanja te izražavaju svoje misli i emocije.
Svaka ploča, pa tako i ova u vrtiću Različak, predstavlja korak prema društvu jednakih mogućnosti, gdje se nitko ne osjeća isključenim zbog svojih poteškoća, već mu se pruža prilika za napredak i sudjelovanje u zajednici.
Posebnost ove ploče leži u sržnom rječniku, koji čini temelj za funkcionalnu uporabu jezika (Beukelman i Mirenda, 2005.). Sržni rječnik sadrži otprilike 80% najčešćih riječi korištenih u svakodnevnim situacijama, uključujući glagole, zamjenice, veznike i priloge. Takav pristup omogućuje djeci razvijanje složenijih jezičnih struktura i komunikacije, za razliku od tradicionalnih rječnika koji se fokusiraju na imenovanje predmeta. Sržne riječi pažljivo su odabrane prema jeziku koji koriste djeca tipičnoga jezičnog razvoja u dobi od 24 do 36 mjeseci (Hržica, Kuvač Kraljević i Šnajder, 2013.), a stručnjaci naglašavaju važnost modeliranja jezika na razini nešto višoj od trenutnih djetetovih sposobnosti. Podučavanje korisnika sržnim riječima pomno je planiran proces u kojem stručnjaci i drugi komunikacijski partneri modeliraju jezik koji se nalazi na nešto višoj razini od djetetovih trenutačnih jezičnih sposobnosti (Hartmann, 2019.).
Osim što značajno doprinosi inkluziji u vrtićkim skupinama, komunikacijska ploča sa sržnim rječnikom dostupna je na poveznici https://centar.erf.unizg.hr/komunikacijska-ploca-sa-srznim-rjecnikom/ što omogućuje roditeljima da ploču koriste kod kuće. Time se osigurava kontinuitet u učenju i komunikaciji te dodatno potiče razvoj djetetovih jezičnih vještina u svakodnevnim situacijama.
