Kada se govori o dojenju, najčešće se ističu njegove dobrobiti za dijete. Međutim, dojenje donosi brojne zdravstvene, emocionalne i praktične koristi i majci. Znanstvena istraživanja posljednjih desetljeća pokazuju da dojenje nije važno samo u prvim mjesecima nakon poroda, već ima pozitivan utjecaj na zdravlje žene tijekom cijelog života.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UNICEF preporučuju isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života djeteta, a nakon uvođenja dohrane nastavak dojenja do navršene druge godine života ili dulje, koliko god to odgovara majci i djetetu. Ove preporuke temelje se na dobrobitima koje dojenje donosi i djetetu i majci.

Brži oporavak nakon poroda

Odmah nakon poroda tijekom dojenja oslobađa se hormon oksitocin, koji potiče stezanje maternice. Time se smanjuje krvarenje nakon poroda, ubrzava povratak maternice na veličinu prije trudnoće te pridonosi bržem oporavku rodilje.

Rano započinjanje dojenja, osobito u prvom satu nakon poroda, dodatno potiče ove fiziološke procese.

Manji rizik od raka dojke i jajnika

Jedna od najbolje dokumentiranih dobrobiti dojenja jest smanjenje rizika od razvoja raka dojke i raka jajnika.

Zaštitni učinak povećava se s duljinom ukupnog trajanja dojenja tijekom života žene. Smatra se da dojenje utječe na hormonalne promjene, smanjuje izloženost estrogenu te potiče obnovu tkiva dojke nakon završetka laktacije, čime se smanjuje mogućnost razvoja zloćudnih promjena.

Dobrobit za metaboličko zdravlje

Dojenje povećava potrošnju energije jer organizam svakodnevno ulaže značajnu količinu energije u stvaranje mlijeka. Kod mnogih žena to može pridonijeti postupnom gubitku tjelesne mase stečene tijekom trudnoće, osobito uz uravnoteženu prehranu i primjerenu tjelesnu aktivnost.

Istraživanja također pokazuju da žene koje doje imaju manji rizik razvoja šećerne bolesti tipa 2 te povoljnije dugoročno metaboličko zdravlje.

Podrška mentalnom zdravlju

Razdoblje nakon poroda donosi brojne fizičke i emocionalne promjene. Tijekom dojenja luče se hormoni oksitocin i prolaktin koji pridonose osjećaju smirenosti, opuštenosti i povezanosti s djetetom.

Iako dojenje samo po sebi nije zaštita od svih emocionalnih teškoća nakon poroda, neka istraživanja pokazuju povezanost uspješnog dojenja sa smanjenim rizikom razvoja postporođajne depresije. Važno je naglasiti da je mentalno zdravlje majke uvijek prioritet te da majke koje ne mogu ili ne žele dojiti također zaslužuju jednaku podršku i razumijevanje.

Prirodna metoda planiranja trudnoće

Kod žena koje isključivo doje može doći do privremenog izostanka ovulacije i menstruacije. Ova pojava poznata je kao laktacijska amenoreja i, uz strogo ispunjene uvjete, tijekom prvih šest mjeseci nakon poroda može predstavljati vrlo učinkovitu, ali privremenu metodu odgađanja nove trudnoće.

Važno je naglasiti da ova metoda nije pouzdana u svim okolnostima te je potrebno razgovarati sa zdravstvenim djelatnikom o odgovarajućoj kontracepciji.

Emocionalna povezanost s djetetom

Dojenje nije samo način hranjenja. To je prilika za blizinu, kontakt koža na kožu, pogled, dodir i komunikaciju između majke i djeteta. Takvi trenuci pridonose razvoju sigurne privrženosti i često predstavljaju izvor zadovoljstva i samopouzdanja roditelja.

Važno je pritom naglasiti da se kvalitetna emocionalna povezanost može razvijati i na druge načine. Ljubav, osjetljiv odgovor na potrebe djeteta i brižna njega temelj su sigurnog odnosa, neovisno o načinu hranjenja.

Praktične prednosti

Osim zdravstvenih koristi, dojenje ima i brojne praktične prednosti:

– majčino mlijeko uvijek je dostupno i odgovarajuće temperature
– nije potrebna nikakva priprema
– smanjuju se troškovi prehrane djeteta
– hranjenje je jednostavnije tijekom putovanja i noću.

Svaka majka zaslužuje podršku

Iako je dojenje prirodan proces, ono je ujedno i vještina koja se uči. Neke majke doje bez većih poteškoća, dok druge trebaju stručnu pomoć zbog bolnih bradavica, zastoja mlijeka, zabrinutosti oko količine mlijeka ili drugih izazova.
Pravodobna podrška patronažne sestre, primalje, liječnika ili međunarodno certificirane savjetnice za dojenje (IBCLC) može pomoći u prevladavanju poteškoća i povećati zadovoljstvo iskustvom dojenja.

Zaključak

Dojenje nije korisno samo za dijete – ono predstavlja važno ulaganje i u zdravlje majke.
Istodobno, važno je imati na umu da svaka obitelj ima svoju priču. Neke majke ne mogu dojiti ili dojenje moraju prekinuti iz zdravstvenih ili drugih razloga. Njihove odluke zaslužuju razumijevanje i podršku. Cilj zdravstvenih djelatnika jest pružiti točne informacije, stručnu pomoć i osnažiti svaku majku da donese odluke koje su najbolje za nju i njezino dijete.

Literatura

1. World Health Organization. Breastfeeding – Overview. https://www.who.int/health-topics/breastfeeding
2. World Health Organization. Support for mothers to initiate and establish breastfeeding after childbirth (2023). https://www.who.int/tools/elena/interventions/breastfeeding-support
3. Victora CG, Bahl R, Barros AJD i sur. Breastfeeding in the 21st Century: Epidemiology, Mechanisms and Lifelong Effect. The Lancet. 2016;387:475–490.
4. Rollins NC, Bhandari N, Hajeebhoy N i sur. Why invest, and what it will take to improve breastfeeding practices? The Lancet. 2016;387:491–504.
5. Pérez-Escamilla R, Tomori C, Hernández-Cordero S i sur. Breastfeeding: crucially important, but increasingly challenged in a market-driven world. The Lancet. 2023;401:472–485.