Petra Nimac-Kalcina, dr.med., specijalizantice dječje i adolescentne psihijatrije

Vizuali za savjete stručnjaka (1)

Djeca i adolescenti danas provode jako puno vremena koristeći ekrane — pametne telefone, tablete, televizore, računala, čak i pametne satove. Dok su budni, mladi u prosjeku provedu više sati uz ekrane nego  što se bave bilo kojom drugom aktivnosti, uključujući školu. Prosječno, djeca provode oko 4 sata dnevno gledajući ili koristeći ekrane, a tinejdžeri još i više.

Iako ekrani mogu biti zabavni, edukativni i praktični, pretjerana ili neadekvatna upotreba može dovesti do problema. Roditelji bi trebali postaviti jasne granice kako ekran ne bi zamijenio zdravu dnevnu rutinu te biti svjesni mogućih posljedica koje mogu nastati zbog pretjeranog korištenja ekrana.

Problematična uporaba interneta kod djece i adolescenata odnosi se na pretjeranu, nekontroliranu online aktivnost koja remeti normalno svakodnevno funkcioniranje, spavanje i mentalno zdravlje. Ponekad se naziva i ovisnost o internetu, a ako se radi o igrama — poremećaj igranja videoigara. Često uključuje preokupaciju ekranima, zapostavljanje svih offline aktivnosti i simptome ustezanja kad se ekrani oduzmu.

Neki od znakova koji mogu upućivati na ovisnost o ekranima kod djece su sljedeći:

  • jaka iritabilnost, ljutnja ili agresivnost, osobito kad se ekrani oduzmu
  • pad u školskom uspjehu, često provjeravanje ekrana/društvenih mreža, zanemarivanje svih drugih obaveza kako bi se provelo vrijeme na ekranima, laganje o vremenu provedenom na ekranima (screen time)
  • manjak druženja i igranja s drugom djecom, povlačenje
  • zapostavljanje sna i higijene

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, u kojem je ispitano preko 280.000 adolescenata u dobi 11, 13 i 15 godina, više od jednog na 10 ispitanih adolescenata (11%) pokazuje znakove problematične uporabe društvenih mreža. Adolescentice javljaju problematičnije korištenje društvenih mreža od adolescenata (13% naprema 9%). Trećina (34%) ispitanih adolescenata svakodnevno igra videoigre, a njih 22% provodi barem četiri sata igrajući ih.

Zašto je internet bez nadzora opasno mjesto za djecu?

Porast u problematičnoj uporabi interneta među djecom i mladima postaje ozbiljan razlog za zabrinutost. Istraživanja pokazuju da mladi koji se nezdravo služe internetom češće javljaju lošije mentalno zdravlje i češće posežu za alkoholom ili drugim sredstvima ovisnosti, u usporedbi s vršnjacima koji internet koriste umjereno ili ga uopće ne koriste. Nadalje, problematično korištenje ekrana povezuje se sa sve kasnijim odlaskom na spavanje i manjkom sna, što može uvelike utjecati na zdravlje i akademski uspjeh djeteta, odnosno adolescenta. Ako se ovaj trend nastavi, mogao bi imati dalekosežne posljedice na razvoj i dugoročnu dobrobit djece i adolescenata. Zabrinjavajuća je i činjenica da djeca na internetu mogu naići na sadržaje koji su uznemirujući ili potencijalno vrlo opasni. Primjerice, relativno su lako dostupni materijali koji potiču na samoozljeđivanje, poremećaje prehrane, rizična ponašanja ili druge opasne obrasce ponašanja. Također, neke od videoigara i online platformi djeci i mladima omogućavaju komunikaciju s nepoznatim osobama, svih dobi i iz svih djelova svijeta, u čemu sama djeca često ne vide opasnost.

Komuniciranje putem društvenih mreža s drugima izlaže djecu većem riziku od:

  • cyberbullyinga
  • seksualnog uznemiravanja
  • poticanja na opasna, rizična i nedozvoljena ponašanja
  • rasizma i diskriminacije


Što roditelji mogu napraviti?

Prvi korak je dogovoriti se s djetetom odnosno adolescentom oko kontrolirane upotrebe interneta, educirati ga o opasnostima na internetu te postaviti jasne granice. Otvoreno razgovarajte s djetetom oko toga koje sadržaje pretražuje, što čita, gleda i s kim komunicira online. Važno je definirati pravila: koje stranice, aplikacije, igrice i aktivnosti na društvenim mrežama su dozvoljene, s kim dijete može komunicirati online i na koji način, kada se uređaji gase i koje informacije moraju ostati privatne (npr. lokacija, privatni ili javni račun, i sl.). Preporuča se da dijete jede sve obroke bez ekrana te da spavaća soba bude bez uređaja.

Ključno je potom uspostaviti i „tehničku” kontrolu nad djetetovom uporabom ekrana. Postoje mnoge besplatne aplikacije i alati koji olakšavaju roditeljima nadzor nad sadržajima koje dijete gleda, kao i kontrolu vremena koje provodi pred ekranima.
Da bi bile učinkovite, roditeljske kontrole moraju biti postavljene na SVIM elektronskim uređajima koji su djetetu dostupni.

Ovo su neke od opcija koje možete uzeti u obzir:

  • Za Apple iPhone ili iPad, možete postaviti roditeljske kontrole uz Appleovo dijeljenje s obitelji ili Apple’s Family Sharing.
  • Za Chromebook laptop, Android mobitel ili tablet, možete postaviti kontrolu pomoću Google Family Linka.
  • Za Windows računalo ili laptop, kao i za Xbox, možete postaviti kontrolu s Microsoft obiteljskim ograničenjem ili Microsoft Family Safety.
  • Filtriranje internet pretraživanja moguće je pomoću Google SafeSearcha koji automatski blokira neprimjerene stranice i sadržaje.

Mnoge platforme za videoigre, aplikacije i web stranice također imaju opciju roditeljske kontrole. Ako vaše dijete ima društvene mreže, ovo su linkovi koji vode do roditeljskog nadzora za neke od najpopularnijih:


Ekrani su postali sastavni dio života djece i adolescenata, stoga je važno da roditelji aktivno prate kako ih njihova djeca koriste. Postavljanje jasnih pravila, otvoren razgovor i korištenje roditeljskih kontrola ključni su koraci u zaštiti djece u digitalnom okruženju. Uz pravilan nadzor, tehnologija može biti korisna i sigurna, ali granice moraju biti jasno definirane i dosljedno primjenjivane.

Ključne riječi: Izazovi adolescencije, Izazovi roditeljstva, Internet i videoigrice

Skip to content